Događaj za zaborav i nezaborav – 29 godina od poplave

Tačno dvadeset devet godina prošlo je od katastrofalne poplave koja je zadesila Vlasotince 26. juna 1988. godine.

Ova godišnjica obeležena je juče promocijom knjige „Događaj za zaborav i nezaborav“, autora Dragoljuba Stanojevića, koji je u vreme poplave bio predsednik opštine Vlasotince.

– Autor knjige ostavio je trajni zapis o najvećoj prirodnoj nepogodi koja je zadesila vlasotinački kraj. On je dao na uvid svoju bogatu dokumentaciju vezanu za taj period. Dragoljubu Stanojeviću treba odati priznanje za nemerljiv trud da, kao tada prvi čovek opštine, zada sebi misiju da opština na čijem je bio čelu iz te tragedije, bola i patnje  izađe kao feniks, da izraste još lepša, uređenija, izgrađenija i složnija – rekao je urednik knjige Srboljub Takić.

– U katastrofi nezapamćenih razmera izazvanoj poplavnim talasom uništeni su mnogi objekti infrastrukture, privreda je desetkovana i to vreme ne smemo zaboraviti. Treba da shvatimo koliko razorna moć vode može da bude usled stihije koja može da nastane za kratko vreme na malom prostoru. Moramo voditi računa da napravimo takav odbrambeni sistem i organizaciju društva da budemo spremni ako se ikada dogodi poplavni talas – istakao je Zoran Todorović, predsednik opštine Vlasotince.

On je tom prilikom prisutne podsetio na poplave iz 2008. godine, na poplavu u Batulovcu i Stajkovcu 2014. godine i na poplavu koja je nedavno zahvatila Komaricu, Gunjetinu i Sredor zbog čega je Vlara Srbije proglasila elementarnu nepogodu i na području naše opštine među deset opština u Srbiji.

– Knjiga Dragoljuba Stanojevića ima, ne samo publicistički nego i istorijski karakter, kao svedočenje o jednoj prirodnoj katakalizmi i tragediji, koja bi morala da posluži kao opomena budućim generacijama. Jer, Vlasinom ne gospodari čovek, već priroda. Bio sam sasvim slučajno svedok te katastrofe, nesvakidašnjeg poplavnog talasa, koji se događa jednom u hiljadu godina, koji je za tren oka, silinom koja se ničim nije mogla sprečiti, razorio i odneo najlepši deo Vlasotinca u jednom trenu. Podivljala reka je svoju pakosnu energiju sručila na usnuli grad i odnela sve što su ljudi godinama gradili, opustošila priobalje, odnosila kuće, automobile kao i šetalište, mesto koje su Vlasotinčani posebno voleli i koje je bilo stalni prizor sa razglednica – istakao je novinar Ljubiša Dinčić, čovek koji je bio koordinator za medijsko praćenje i izveštavanje javnosti o posledicama katastrofe.

Zamenik predsednika opštine Boško Stančić govorio je o donatorskoj konferenciji koja je održana dvadeset godina nakon poplave u organizaciji opštine Vlasotince i USAID-a.  Na konferenciji su nakon razmatranja svih aspekata poplave donete preporuke i pouke za budućnost ali zbog političkih promena nije došlo do konkretne realizacije nakon donatorske konferencije.

Govoreći o ovom vrednom izdanju autor Dragoljub Stanojević je podsetio na noć drame 26. juna 1988. godine kada su ljudi spašavani sa krovova kuća, sa drveća, kada su u vodenoj bujici nestajale ulice, mostovi, kuće, automobili, na noć kada su ljudi spašavajući  ugrožene pokazali zadivljujuću hrabrost i  potom i nesvakidašnju solidarnost.

– Izrazito nevreme praćeno jakim pljuskovima i olujnim vetrom zahvatilo je opštine Vlasotince, Crna Trava, Babušnica, Pirot i Leskovac. U gornjem i srednjem slivu Vlasine izmerene su padavine od 100 do 200 litara po kvadratnom metru, a u Rakovom Dolu 220 litara što je apsolutni dnevni maksimum padavina ne samo u slivu Vlasine, nego i na teritoriji cele Srbije. Umesto 11 metara kubnih vode u sekundi, koja protiče u normalnom vodostaju, kobne noći valjalo se 1.600 kubnih metara vode u sekundi, što premašuje i hiljadugodišnji prosek. Visina talasa dostizala je devet metara – precizirao  je Dragoljub Stanojević.

Po njegovim rečima poplavljeno je oko 1.700 zgrada, preko 120 domaćinstava je ostalo bez krova nad glavom. Poplavljeno je ili uništeno 55 zanatskih radnji. Onesposobljeni su ili uništeni mnogi privredni objekti., ciglana „Rad“, strugara, centralni magacin OOUR „Vlasina“, proizvodni pogoni „Beska“, „Podruma“, „Mehanizacije“. Vodena stihija uništila je baštu „Park“, autobusku stanicu, mnoge ulice, odnela  je 17 mostova. Magistralni put Vlasotince – Crna Trava prekinut je na 36 mesta. Oštećeni su mnogi sportski tereni, šest trafostanica, objekti PTT saobraćaja, dalekovodi, stradao je gradski vodovod.

– Veliku materijalnu štetu pretrpela su sela Dobroviš, Tegošnica, Gornji Orah, Svođe, Dejan, Kruševica, Boljare, Manastirište, Konopnica, Stajkovce. Uništeni su usevi, desetkovan stočni fond. Ukupna direktna šteta u opštini Vlasotince iznosila je preko 355 milijarde dinara – dodao je Dragoljub Stanojević.

Uprkos tome, pokazana je velika solidarnost građana i šire društvene zajednice. Pomoć je pristizala iz svih delova Srbije i nekih krajeva jugoslovenske zajednice.

Bujica je ostavila pustoš ali je tokom sanacije urađeno mnogo. Izgrađeno je naselje solidarnost sa dvadeset stambenih jedinica, dečji dispanzer, podiguti su mostovi u Manastirištu, Tegošnici, Stajkovcu, ka Ravnom Delu i Donjem Dejanu.

– Bila je to noć drame, bila je to noć dirljive ljudske humanosti, zadivljujućih primera ljudske hrabrosti, nesvakidašnje solidarnosti a potom su došli i dani nesebičnog i požrtvovanog zalaganja da se saniraju posledice katastrofalne poplave. Ova knjiga je zahvalnica svima onima koji su nam tada pritekli u pomoć – istakao je Dragoljub Stanojević.

Promociju je sinoć u Galeriji Kulturnog centra priredila Narodna Biblioteka „Desanka Maksimović“, koja je izdavač knjige.

 

Objavljeno: 27.06.2017 | Autor: InfoDesk


Video galerija




  • Arhive

  • Vremenske prilike

  • Kursna lista

  • Poslovni prostor u centru Vlasotinca